ZAŠTO STARI BAŠTOVANI NIKADA NISU ŽURILI DA BERU SVE ODJEDNOM: Tajna je bila u rasporedu, a ne u brzini!
Mnogi ljudi, kada vide da je povrće sazrelo, požure da uberu sve što mogu u jednom danu. Kante se brzo napune, gredice ostanu prazne, a posao izgleda završen.
Međutim, naši djedovi i bake rijetko su radili na taj način.
Iskusni baštovani znali su da svaka biljka ima svoj ritam i da nije uvijek najbolje ubrati sve odjednom. Zato su baštu obilazili gotovo svakog dana i brali samo ono što je u tom trenutku bilo potpuno spremno.
Takav način berbe imao je više prednosti.
Prije svega, plodovi su uvijek bili svježi jer nisu dugo stajali nakon branja. Osim toga, mnoge biljke nastavile bi da cvjetaju i razvijaju nove plodove kada se redovno uklanjaju oni koji su već sazreli.
Još jedna zanimljiva navika bila je da se najveći plodovi nikada ne ostavljaju predugo na biljci. Iskusni baštovani govorili su da biljka tada najveći dio energije usmjerava na njih, umjesto na razvoj novih cvjetova.
Tokom svakog obilaska pregledali bi i listove, stabljike i cvjetove. Ako bi primijetili polomljenu granu ili prezreo plod, odmah bi ga uklonili.
Na taj način svaki obilazak trajao je kratko, ali se posao nikada nije gomilao.
Naši stari često su govorili da bašta ne voli žurbu. Umjesto jednog napornog dana rada, radije bi svakog jutra ili predveče proveli dvadesetak minuta među biljkama.
Tako su mnogo lakše pratili kako se bašta mijenja iz dana u dan.
Osim toga, redovna berba značila je da u kuhinji uvijek ima svježeg povrća, bez potrebe da se odjednom preradi velika količina.
Iskusni baštovani nisu mjerili uspjeh po tome koliko su brzo završili posao, već po tome koliko je dugo njihova bašta ostala rodna.
Možda upravo zato njihove gredice nisu davale sve odjednom, već su ih nagrađivale plodovima sedmicama, pa čak i mjesecima.
Ponekad najveća tajna uspješne bašte nije u tome koliko radite, već kada i kako obavljate najjednostavnije poslove.
Da li i vi berete povrće pomalo svaki dan ili čekate da se nakupi pa sve obavite odjednom?