Kada se stara metla istroši, većina ljudi je bez razmišljanja zamijeni novom i baci. Međutim, ako zavirite u dvorište nekog iskusnog baštovana, vrlo lako ćete primijetiti da se poneka stara metla i dalje nalazi u šupi ili pored bašte.
Ne zato što nema novu, već zato što stara i dalje ima svoju svrhu.
Tokom berbe sitnog povrća ili nakon košenja trave, stara metla je idealna za brzo čišćenje staza između gredica. Za razliku od grablji, ne podiže zemlju niti oštećuje mlade biljke koje rastu uz ivicu staze.
Mnogi je koriste i za nježno uklanjanje suvog lišća koje se nakupi oko salate, luka ili špinata. Nekoliko laganih poteza dovoljno je da se bašta očisti bez gaženja biljaka.
Ako poslije jače kiše na stazama ostane tanak sloj zemlje, metla može pomoći da se prostor brzo uredi i da se blato ne unosi dalje po dvorištu.
Još jedna zanimljiva primjena jeste čišćenje plastenika ili manjih staklenika. Umjesto pranja velikom količinom vode, mnogi prvo pometu prašinu, osušene listove i sitne grančice kako bi prostor ostao uredan.
Naši stari su imali pravilo da svaki alat koristi dok god može služiti svojoj namjeni. Nisu ga bacali čim izgubi prvobitnu funkciju, već su mu pronalazili novu.
Upravo zbog toga u njihovim šupama gotovo ništa nije bilo višak. Stare kante postajale su posude za kompost, drvene letve pretvarale su se u potpore za biljke, a dotrajala metla ostajala je nezamjenjiv pomoćnik za održavanje bašte.
Takav način razmišljanja danas se ponovo vraća. Sve više ljudi pokušava iskoristiti ono što već imaju umjesto da stalno kupuju novo.
Bašta nije mjesto gdje je najvažnije imati najskuplji alat. Mnogo je važnije znati kako iskoristiti ono što vam je već pri ruci.
Ponekad upravo najobičniji predmet, koji biste bez razmišljanja bacili, može još godinama olakšavati svakodnevni rad u bašti.
Da li i vi čuvate stare stvari koje još mogu poslužiti ili ih odmah zamijenite novima?