Kopriva je biljka koju su koristile još naše bake. I danas je mnogi beru i od nje pripremaju domaći čaj.

Kopriva je biljka koju su koristile još naše bake. I danas je mnogi beru i od nje pripremaju domaći čaj.

Kopriva je jedna od najpoznatijih samoniklih biljaka na ovim prostorima i već generacijama ima posebno mjesto u narodnoj tradiciji. Iako je mnogi izbjegavaju zbog sitnih dlačica koje mogu peckati kožu, upravo je ona biljka koju su naše bake rado brale i koristile na različite načine u domaćinstvu.

Najčešće raste na livadama, uz šumske puteve, pored ograda i na drugim mjestima gdje ima dovoljno vlage. Bere se pažljivo, najčešće u proljeće kada su listovi mladi, a prilikom branja preporučuje se korištenje rukavica kako bi se izbjeglo peckanje.

Od svježih ili osušenih listova mnogi pripremaju domaći čaj. Dovoljno je listove preliti vrelom vodom, poklopiti nekoliko minuta, a zatim procijediti. Tako se dobija napitak koji je već dugo dio tradicionalnih navika u mnogim domaćinstvima.

Osim za pripremu čaja, kopriva se često koristi i u kuhinji. Od nje se mogu pripremiti čorbe, pite, variva ili dodati mladi listovi u različita jela. Mnogi je smatraju pravim proljetnim povrćem koje se lako uklapa u raznovrsne recepte.

Važno je koprivu brati samo na čistim područjima, daleko od saobraćaja, industrijskih zona i drugih mogućih izvora zagađenja. Nakon berbe potrebno ju je dobro oprati prije upotrebe ili pravilno osušiti ako se čuva za kasnije.

Treba imati na umu da tradicionalna upotreba biljke nije isto što i naučno potvrđena djelotvornost za određene zdravstvene tegobe. Biljni čajevi nisu zamjena za medicinsku terapiju niti za savjet ljekara kada je on potreban.

Bez obzira na način pripreme, kopriva je biljka koja već vijekovima prati domaću tradiciju. I danas je mnogi rado beru, pripremaju od nje čaj ili je koriste u kuhinji, čuvajući stare navike koje se prenose s generacije na generaciju.