Zamislite lijek koji može brzo i trajno da smanji nivo stresa, poboljša varenje, smanji upalu, ojača pluća i podstakne oslobađanje hormona sreće. Šta ako bismo rekli da je takav lijek potpuno besplatan i da nema neželjenih efekata?

Možda zvuči previše dobro da bi bilo istinito, ali takav recept postoji i svi mu imaju pristup u bilo koje doba dana i noći.

Ne govorimo o nekoj vrsti čarobne pilule ili ljekovitog praha. Govorimo o disanju.

Iscjeliteljski potencijal kontrolisanog disanja

Pulmolog dr Majkl Džej Stiven (Michael J. Stephen) otkriva prednosti kontrolisanog disanja za fizičko i mentalno zdravlje kroz lično iskustvo, kao i primjer pacijenata sa plućnim bolestima kao što su hronična opstruktivna plućna bolest (HOBP) i astma.

U svojoj knjizi Disanje: snaga, slabosti i budućnost naših nevjerovatnih pluća, Stiven opisuje kako kontrolišemo disanje i kako disanje kontroliše nas.

Sa fizičke tačke gledišta, kaže, korisno je polako i duboko disanje na stomak jer aktivira dijafragmu i omogućava tijelu da apsorbuje više kiseonika.

Trbušno disanje je osnova mnogih tehnika disanja jer pomaže u održavanju ventilacije i perfuzijske ravnoteže.

“Čim vazduh uđe u naše tijelo, krv mora biti na pravom mjestu da primi kiseonik. Na dnu dijafragme, zbog gravitacije, cirkulacija je mnogo bolja. Ako ne koristimo dijafragmu, blokiramo dotok kiseonika tamo gdje je perfuzija (cirkulacija krvi) najbolja”, objašnjava pulmolog, a prenosi Cluber.

Psihološki gledano, duboko disanje stimuliše vagusni nerv pružajući umirujući efekat.

“Naš mozak prima signal da možemo da se smirimo. Udišemo polako i duboko, što znači da je sve u redu”, kaže Stiven.

Ispravno disanje daje nam gore opisane blagodati u relativno kratkom vremenskom periodu. Glavna stvar je da to redovno radite.

Stiven preporučuje da se svaki dan započne sa jednim minutom laganog, kontrolisanog disanja i da se to trajanje postepeno povećavanje vremenom.

Ako uspijete da posvetite 3 do 5 minuta svakog dana ovoj aktivnosti, uskoro ćete primjetiti promjenu na bolje.

Kako odabrati praksu disanja

Internet pretraga pružiće vam ogroman broj popularnih praksi disanja. Mnogi od njih, na primjer, tehnika “4-7-8″, sastoje se u činjenici da vam se daje određeni broj sekundi da udahnete, zadržite dah i izdahnete. Ipak, dr Stiven vjeruje da ovde lako možete improvizovati i prilagoditi bilo koju tehniku za sebe, na osnovu svojih ciljeva i potreba.

Primjer šeme koja se može slijediti:

Udisanje – prvi broj – povećava nivo kiseonika koji ulazi u tijelo. Ako tražite energičniju tehniku, vrijeme možete malo produžiti.

Zadržavanje daha – drugi broj – aktivira membranu i pospješuje razmjenu gasova. Ako želite da povećate kapacitet pluća za vježbanje ili ako patite od problema sa plućima, možete malo da produžite vrijeme.

I na kraju, izdah – posljednja cifra – odaje ugljen-dioksid, nusproizvod. Vrijeme za ovaj deo vježbe obično je jednako ili malo duže od vremena udisanja. Neznatno povećanje povećaće opuštanje i detoksikaciju.

I sam doktor Stiven tvrdi da svako jutro započinje svojom personalizovanom tehnikom disanja 5-2-7, koja mu pomaže da se fokusira, razbistri um i održi zdravlje pluća.

“Najbolje mi je ovo da radim ujutru, pa odmah nakon buđenja posvećujem 5 minuta vježbanju disanja, a zatim se bavim jogom kako bih se pravilno “podesio” za cio dan”, kaze pulmolog. Ako se osjeća umorno i treba mu energije, brzo i energično udiše i izdiše vazduh koji služi kao neka vrsta “šolje kafe”.

“Udišem i izdišem tokom 30 sekundi, a zatim se vraćam svojoj uobičajenoj tehnici 5-2-7″, dodaje Stiven.

Ako vam je potrebno opuštanje – možda sa dužim izdahom – to možete učiniti prije spavanja. Prednost tehnika disanja je i u tome što se sve mogu prilagoditi pojedinačno ličnim potrebama i uslovima.

O sličnoj tehnici vježbe disanja koju i sam primjenjuje pričao je i naš pulmolog i alergolog dr Branimir Nestorović, koji svakodnevno praktikuje tehniku 7-8-8.